1. Nazivni kapacitet dizanja: Nazivni kapacitet dizanja viličara odnosi se na najveću težinu tereta koji se može podići kada udaljenost od težišta tereta do prednjeg zida vilica nije veća od udaljenosti centra tereta, izražene u tonama (T). Kada težište tereta na vilicama premašuje specificiranu udaljenost središta tereta, kapacitet podizanja treba smanjiti na odgovarajući način zbog ograničenja uzdužne stabilnosti viličara.
2. Udaljenost centra tereta: Udaljenost centra tereta odnosi se na horizontalnu udaljenost T od težišta standardnog tereta postavljenog na vilice do prednje stijenke okomitog dijela vilica, izraženu u milimetrima (mm). Za viličare nosivosti od 1T do 4T, navedena udaljenost centra tereta je 500 mm.
3. Maksimalna visina dizanja: Maksimalna visina dizanja odnosi se na okomitu udaljenost od gornje površine vodoravnog dijela vilica do vodoravnog tla na kojem se nalazi viličar kada je viličar potpuno natovaren i roba je podignuta u svoj najviši položaj na ravnoj, čvrstoj površini.
4. Kut nagiba jarbola: Kut nagiba jarbola odnosi se na maksimalni kut nagiba jarbola prema naprijed ili natrag u odnosu na njegov okomiti položaj kada je viličar istovaren na ravnoj, čvrstoj površini. Svrha kuta nagiba prema naprijed je olakšati komisioniranje i istovar robe; svrha kuta nagiba unatrag je spriječiti klizanje robe s vilica kada viličar nosi teret. Općenito, kut nagiba viličara prema naprijed je 3 stupnja ~ 6 stupnjeva, a kut nagiba unatrag je 10 stupnjeva ~ 12 stupnjeva.
5. Maksimalna brzina dizanja: Maksimalna brzina dizanja viličara obično se odnosi na najveću brzinu pri kojoj se teret može podići kada je viličar potpuno opterećen, izraženu u m/min (metrima u minuti). Povećanje maksimalne brzine dizanja može poboljšati radnu učinkovitost, ali pretjerano velike brzine dizanja mogu lako dovesti do oštećenja tereta i nesreća s oštećenjem stroja. Maksimalna brzina dizanja domaćih viličara povećana je na 20 m/min.
6. Maksimalna brzina kretanja: Povećanje brzine putovanja ima značajan utjecaj na poboljšanje radne učinkovitosti viličara. Za viličar s unutarnjim izgaranjem kapaciteta dizanja od 1 tone, njegova minimalna brzina kretanja kada je pod punim opterećenjem ne smije biti manja od 17 m/min.
7. Minimalni radijus okretanja: Kada se viličar kreće malom brzinom bez tereta i okreće s potpuno okrenutim upravljačem, minimalna udaljenost od krajnje vanjske i najunutarnje točke tijela viličara do središta zaokreta naziva se minimalni vanjski radijus okretanja Rmin_outer i minimalni unutarnji radijus okretanja rmin_inner. Što je manji minimalni vanjski radijus okretanja, to je manja površina tla potrebna za okretanje viličara i njegova upravljivost je bolja.
8. Minimalni razmak od tla: Minimalni razmak od tla odnosi se na udaljenost od najniže fiksne točke na tijelu viličara (bez kotača) do tla. Predstavlja sposobnost viličara da prijeđe prepreke bez sudara. Što je veći minimalni razmak od tla, veća je prohodnost viličara.
9. Međuosovinski razmak i širina traga: Međuosovinski razmak viličara je vodoravna udaljenost između središnjih linija prednje i stražnje osovine. Širina traga je udaljenost između središta lijevog i desnog kotača na istoj osovini. Povećanje međuosovinskog razmaka poboljšava uzdužnu stabilnost viličara, ali povećava duljinu tijela i minimalni radijus okretanja. Povećanje širine gusjenice poboljšava bočnu stabilnost viličara, ali povećava ukupnu širinu i minimalni radijus okretanja.
10. Minimalna širina prolaza pod-pravim kutom: Minimalna širina prolaza pod-pravim kutom odnosi se na minimalnu širinu prolaza koji se siječe pod pravim kutom za kretanje viličara. Izražava se u mm. Općenito, što je manja minimalna širina prolaza-pod pravim kutom, to je njegova izvedba bolja.
11. Minimalna širina prolaza za slaganje: Minimalna širina prolaza za slaganje je minimalna širina potrebna za normalan rad viličara.
